top of page
> Opis projekta
'Otočno vrijeme' koje se turistima i putnicima željnim odmora ukazuje kao iskustveno privlačna, ali pritom eterična pojava upućuje na pomalo banalan, apstraktan te još uvijek neobjašnjen koncept vremena s pomoću kojeg opisujemo vlastita iskustva otoka. Višestrukost iskustava i doživljaja vremena u otočnom se kontekstu još više usložnjava kada se impresijama furešta pridodaju temporalne perspektive otočana određene ritmom života na otoku, sezonalnošću ekonomskih aktivnosti, dinamikom godišnjih doba i dominantnim prirodnim ambijentom. U projektu Mreže otočne temporalnosti temporalnost shvaćamo kao povijesno, društveno i kulturno oblikovan proces koji poprima raznolike modalitete izvan determinizma singularne lineranosti i kronološke kauzalnosti.
Sali na Dugom otoku. Fotografirao Danijel Pavičić.
Izvor: izrađeno prema: Središnji registar prostornih jedinica RH, Državna geodetska uprava (DGU), 2016. Kartu izradio dr. sc. Ante Blaće.
U kontekstu društvenih i humanističkih znanosti, istraživanja otočnog predznaka do sada su bila primarno obilježena naglašenom prostornošću kao temeljnom odrednicom otočnih kultura. Učestalo naglašavanje prostorne odrednice rezultiralo je reprezentacijama otoka kao životno ograničenih i geografski izoliranih prostora, obilježenih historiziranom sadašnjošću i zakašnjelom modernošću. Posljedično, dinamičnost otočnih zajednica iako načelno proklamirana u disciplinarno raznolikim pristupima istraživanju vrlo je često ostajala obilježena retorikom egzotizacije i esencijalizacije od koje se željelo odmaknuti. Naš je cilj u multidisciplinarnom istraživačkom okružju potaknuti stvaranje novih problemskih rakursa koji će ukazati na raznolikost temporalnih iskustava na otocima, odnosno onih koji neće biti obilježeni esencijaliziranom slikom života na otocima, obojenih nostalgijom za izgubljenom 'otočnom tradicijom', niti artikuliranih retorikom nestajanja stanovništva uz dramatičan apel za spasom preostalih otočnih kulturnih fenomena (tradicijska arhitektura, gospodarstvo, govori, kultura prehrane itd.). Ovim projektom želimo omogućiti nove perspektive u promišljanju premreženih odnosa prostora, temporalnosti i ljudskog iskustva.
U vremenu kada “privatno vrijeme” i istodobni “nedostatak vremena” radikalno obilježavaju naša svakodnevna iskustva, kada parole “vrijeme je novac” supostoje sa zazivima za “sporijim vremenskim ritmovima” ili pak “dosadom”, ili kada u žurnosti “vremena Covida” i ekoloških kriza čeznemo za odmorom, projiciramo slike budućnosti ili eskapistički pribjegavamo prokrastinaciji, etnografski utemeljena istraživanja otočne temporalnosti vidimo kao poticaj za promišljanje onkraj naše uobičajenog poimanja vremena. U kontekstu temporalnog alteriteta koji još uvijek obilježava reprezentacije Jugoistočne Europe, otoke vidimo kao ambivalentne prostore kod kojih “neuhvatljivost” temporalnih iskustava potiče nove istraživačke pristupe i multidisciplinarnu suradnju.
Port of Sali, Dugi otok. Photo by Danijel Pavičić.
Sali na Dugom otoku. Fotografirao Danijel Pavičić.
Projektom Mreže otočne temporalnosti želimo pridonijeti razumijevanju zanemarenih i „zapetljanih‟ odnosa otočnog prostora i vremena produbljujući naša razumijevanja heterogenih življenih iskustava kroz prizmu otočnih temporalnosti kao specifičnih povijesno, društveno i kulturno utemeljenih modaliteta postojanja.
Izvor: izrađeno prema: Središnji registar prostornih jedinica RH, Državna geodetska uprava (DGU), 2016. Autor karte dr. sc. Ante Blaće.
bottom of page