> Projektni tim
Naš istraživački tim okuplja stručnjake iz područja etnologije i antropologije, ekonomije, demografije i geografije koji dolaze iz različitih istraživačkih institucija i koji dijele zajednički interes za otočna istraživanja. Raznolikost pristupa i disciplinarnih uvida smatramo prednošću koja nam pomaže da prelazimo granice vlastitih disciplina. Kompetitivni istraživački projekt Mreže otočne temporalnosti: multidisciplinarno istraživanje iskustva temporalnosti na Dugom otoku i Kornatima finacira Sveučilište u Zadru za razdoblje od 2021-2023.
Tomislav OROZ
Tomislav Oroz izvanredni je profesor na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. Diplomirao je etnologiju i kulturnu antropologiju i povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2007.) Na istom Sveučilištu 2014. godine stječe titulu doktora znanosti. Na matičnom sveučilištu drži nekoliko kolegija na preddiplomskoj i diplomskoj razini (Antropologija Mediterana, Etnokulturni procesi u Jugoistočnoj Europi, Kulture sjećanja i iskustva temporalnosti, itd.). Istraživački interesi su u području studija sjećanja (memory studies) i balkanističkih studija, s posebnim naglaskom na problemima postsocijalističkih odnosa prema prošlosti. Trenutno istražuje odnos politika temporalnosti i diskursa zakašnjele modernosti u kontektu istočnojadranskog prostora. Autorska knjiga Gdje si bio 1573? Lica i naličja Matije Gupca u praksama sjećanja objavljena je 2018. godine u izdavačkoj kući Jesenski i Turk. U ko-uredništvu s Mirandom Levanat-Peričić objavio je uredničku knjigu Liber monstrorum balcanorum: čudovišni svijet europske margine u izdanju izdavačke kuće Jesenski i Turk i Instituta za etnologiju i fokloristiku (2020). Njegov znanstveni interes vezan je za studije sjećanja (memory studies), otočne studije (island studies) i balkanističke studije (Balkan studies) s posebnim naglaskom na politike i iskustva temporalnosti. Trenutno je voditelj sveučilišnog istraživačkog kompetitivnog projekta Mreže otočne temporalnosti: multidisciplinarno istraživanje iskustava temporalnosti na Dugom otoku i Kornatima.
Sonja PODGORELEC
Sonja Podgorelec znanstvena je savjetnica u trajnom zvanju, zaposlena u Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu. Kao suradnica na više znanstvenih projekata bavila se sociološkim aspektima života i zdravlja migrantica, djece u migraciji i povratku, individualnim orijentacijama i sociokulturnim obrascima ponašanja mladih, sociološkim (socijalno-gerontološkim) aspektima starenja stanovništva Hrvatske (posebice starenja otočnog stanovništva) i kvalitetom života. Samostalno ili u suautorstvu objavila je pet knjiga te više desetaka znanstvenih i stručnih radova. Važnije knjige: Ostarjeti na otoku – kvaliteta života starijega stanovništva hrvatskih otoka (2008) i Gradovi potopili škoje – promjene u malim otočnim zajednicama (suautorica Sanja Klempić Bogadi, 2013).
CROSBI
Anica ČUKA
Anica Čuka, izv. prof. zaposlena je na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru gdje drži kolegije Agrarna i ruralna geografija, Regionalna geografija Australije, Oceanije i Antarktike, Geografija hrvatskih otoka te Hrvatsko iseljeništvo. U svojim istraživanjima bavi se često otočnim temama. Doktorirala je na temi Preobrazba dugootočkog krajolika kao odraz suvremenih sociogeografskih procesa. Objavila je 30ak znanstvenih radova u kojima se, među ostalim, razmatraju demografski trendovi na hrvatskim otocima, razvoj i promjene otočnih krajolika, povezanost otoka s kopnom, zadarski urboarhipelag - povijesni i suvremeni odnosi između otoka i kopnenog središta, širenje filoksere na otocima i njezin utjecaj na društveno-gospodarske promjene i trendove. Bila je suradnik na nekoliko znanstvenih projekata, a trenutno surađuje na projektu pri Sveučilištu u Zadru koji se bavi otočnom temporalnosti. Sudjelovala je na brojnim domaćim i inozemnim kongresima, često s izlaganjima koja pokrivaju otočne teme.
Nenad STARC
Zaslužni znanstvenik na Ekonomskom institutu Zagreb gdje se i nakon umirovljenja bavi regionalnom i okolišnom ekonomijom te strateškim planiranjem. Studirao u Zagrebu, Berkeleyu, SAD i Aberdeenu, UK. Posljednjih petnaestak godina najviše se bavi otocima. Radi i kao konzultant na izradi i vrednovanju strateških razvojnih dokumenata. Od 2000. godine povremeno predaje na sveučilištima u Zagrebu, Splitu, Puli i Rijeci. Objavljuje u domaćim i stranim časopisima. Izlagao je na skupovima o otočnom razvoju na hrvatskim otocima, te u Francuskoj, Japanu, Grčkoj, Australiji, Danskoj, na Malti i na Kanarskim, Balearskim, Azorskim, nizozemskim i Australskim otocima. Član je međunarodnih znanstvenih udruženja European Regional Science Associaton (ERSA) i International Small Islands Studies Association (ISISA) te hrvatske udruge Anatomija otoka. Od 2018. član je Izvršnog odbora ISISA.
Google Scholar
Senka BOŽIĆ VRBANČIĆ
Senka Božić-Vrbančić doktorirala je 2004. godine socijalnu antropologiju na Sveučilištu u Aucklandu, Novi Zeland. Radila je na Sveučilištu u Aucklandu (Novi Zeland), Sveučilištu u Melbourneu (Australija), Sveučilištu u Lavovu (Ukrajina) i Institutu za antropologiju (Zagreb), a trenutačno je zaposlena na Sveučilištu u Zadru na Odjelu za etnologiju i antropologiju. Područja njenog interesa su vizualna kultura, politike sentimentalnosti i politike različitosti (etnička, rasna, rodna, klasna). Objavila je velik broj radova uključujući knjige Tarara: memory, Belonging, Identity (Otago University Press) i u koautorstvu Hitchcockijanski pogled (Jesenski i Turk). Dobitnica je nekoliko nagrada, uključujući nagradu Sveučilišta u Aucklandu za najbolji doktorski rad, kao i nagradu novozelandskog Ministarstva kulture i obrazovanja za istraživanje u području kulturnih sjećanja i povijesti. Godine 2009. je zajedno s urednicama i kontributorima knjige Oral History - Public Memory (Temple University Press) dobila nagradu na NCPH Book Award competition (USA). Osim akademskog rada bavi se produkcijom dokumentarnih i igranih filmova.
Sanja KLEMPIĆ BOGADI
Sanja Klempić Bogadi je znanstvena savjetnica, zaposlena u Institutu za migracije i narodnosti od 2000. Pročelnica je Znanstvenog odsjeka za migracijska i demografska istraživanja. Diplomirala je, magistrirala i doktorirala na Geografskom odsjeku PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. Od 2013. do 2020. bila je glavna i odgovorna urednica časopisa Migracijske i etničke teme. Njezina su područja znanstvenog interesa migracija, starenje, prostorni aspekti demografskih procesa, kvaliteta života i geografija otoka.
Jadran KALE
Heading 6
Jadran Kale (1965.), izvanredni profesor na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru. Diplomirao 1989. etnokartografskom analizom "Asterizam Plejada u narodnim vjerovanjima", magistrirao 1996. tezom "Sklopovi nepravo svođenih građevina" i doktorirao 2010. tezom "Narodne nošnje i kultura odijevanja u sjevernoj Dalmaciji". U Muzeju Grada Šibenika kao kustos Etnografskog odjela radi od 1989. godine. Započevši 1986. godine s dokumentiranjem suhozidne baštine je 1996 potaknuo uvrštavanje građevina te vrste u Registar kulturnih dobara, s prvim preventivnim upisima 1999. i registriranjima 2008. godine. Kao vlasnik internetske domene "suhozid.hr" sudjeluje u kolektivnom vođenju otvorenog javnog popisa krajobraznih pojedinosti, građevina i krajolika te vrste. Dosad objavljene knjige su "Rasprostiranje kulture" (o etnografijama kognitivnih i kulturnih prostora), te "Odijevanje naroda" (o nastanku narodne nošnje). Među interesima istraživanja su režimi baštine, kolektivnih kreativnosti i zajedničkih dobara. Živi u Šibeniku.
Petra VALOVIČIĆ
Petra Valovičić završila je 2016. godine diplomski jednopredmetni sveučilišni studij kulturne baštine i turizma, a 2011. godine preddiplomski dvopredmetni studij etnologije i antropologije i sociologije na Sveučilištu u Zadru. Tijekom diplomskog studija osnovala je udrugu antropologa i etnologa - Antropop. Organizirala je niz aktivnosti i sadržaja, uglavnom s područja vizualne kulture. Koautorica je monografije KUD-a Sv. Roko iz Sv. Filipa i Jakova pod naslovom KUD Sv. Roko: Osluhni nutarnje zvono (ur. Katica Burić Ćenan), te autorica postava Etnografske zbirke Kolan na otoku Pagu. Godine 2020., zapošljava se kao asistentica na projektu HRZZ-a “Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti” na Odjelu za etnologiju i antropologiju Sveučilišta u Zadru i upisuje poslijediplomski studij “Humanističke znanosti” na Sveučilištu u Zadru, u polju etnologija i antropologija. Područja njenog interesa su antropologija hodočašća, kulturna baština, otočnost te antropologija umjetnosti.
